Pretraga


Tagovi Mediji x Browser x

TROLOVANJE

Nekada je trolovanje opisivano kao namerno, ali duhovito komentarisanje ili mešanje u nečiju diskusiju. Međutim, danas se ova pojava posmatra kao namerno ismevanje, ironično prozivanje i provociranje.

Noviji fenomen su tzv. farme trolova u kojima su angažovani ljudi i algoritmi da ‘žare i pale’ onlajn diskusije i na taj način zagađuju i krive sliku i impresije o određenoj temi ili osobi. Oni ne moraju da ubeđuju javnost u neistine, dovoljno je da podstaknu sumnju i poseju razdor. S obzirom na udeo interneta u svakodnevnom životu, trolovi su počeli da utiču na bitne društvene i političke odluke, kao što su izbori.

Jedna od strategija reakcije na napade čiji je krajnji cilj ućutkavanje kritike ili neslaganja, jeste “još govora”. Imenovanje i izlaganje napadača javnoj osudi može da bude veoma korisno iz više razloga. Osoba koja je preživela napad vraća osećaj kontrole nad situacijom i pomaže drugima koji prolaze kroz slično iskustvo. Takođe, šira javnost se upoznaje sa društvenim problemom, bolje razume posledice napada i označava nasilna ponašanja kao nepoželjna. S druge strane, treba voditi računa o tome da se napadaču ne omogući da preuzme pažnju javnosti za svojih “pet minuta slave” i izlazak iz obične anonimnosti, što je neretko i glavni motiv napada. Poželjno je fokus držati na svom doživljaju napada, društvenim posledicama onlajn nasilja i efikasnim merama zaštite. 

Jedna poznata novinarka je nakon brojnih napada, odlučila da upozna svoje trolove. Prvo je sa njima razvila fer odnos, nastojeći da utvrdi njihov identitet. Zatim ih je pozvala na razgovor - prvo preko mreže, a onda i licem u lice. Od tih razgovora, priča i upoznavanja napravila je seriju tekstova, ali i razvila uspešnu strategiju protiv onlajn uznemiravanja, jer napadači više nisu bili fiktivna - anonimna lica.

Korisne savete o pristupu trolovima, kada si spreman na razgovor s njima, možeš naći ovde

Takođe, niije nemoguće utvrditi ko stoji iza napada. Da bi se do ove informacije došlo potrebno je pažljivo graditi dokumentovanu istoriju napada i u saradnji sa kolegama, digitalnim ekspertima ili istraživačkim novinarima, uz malo sreće, otkriti osobu, grupu ili organizaciju koji su preduzeli napad. Čak i bez dokumentovanih incidenata , uz malo više sreće, takođe se može otkriti identitet napadača, jer i oni ostavljaju digitalne tragove - a internet sve pamti. Na ovaj način je Centar za istraživačko novinarstvo Latinske Amerike otkrio niz grupa i političara koji su organizovali napade na novinare širom kontinenta.

Taktika Mediji Pritisak Javna osuda Inovativna strategija Provokacija

PRITISCI NA SLOBODU GOVORA

Teško je nabrojati sve moguće oblike pritisaka na slobodu govora u onlajn okruženju. Jedno je sigurno, svako ko je na svojoj koži osetio taj pritisak, može nepogrešivo da ga prepozna i navede njegove posledice.

Tu spadaju: mešanje u rad medija tokom javnih nastupa, komentarisanje, izrugivanje, etiketiranje, ali i drugi oblici otvorenog i indirektnog targetiranja. Taj pritisak retko prelazi granice dopuštenog, ali budući da su mu na meti novinari i aktivisti, izaziva ozbiljne distorzije u javnom prostoru.

Kada pritisak vrše javni funkcioneri ili druge osobe na poziciji moći (poslodavci, urednici) uticaj svakako može biti teži, nego kada dolazi od kolega ili korisnika društvenih mreža. Mada se može posmatrati kao čin mikro-agresije, razmere njegovih posledica na duge staze su nesagledive, ne samo po osobe koje trpe pritisak, već po javni i medijski prostor kao takav.

Jedna od strategija reakcije na napade čiji je krajnji cilj ućutkavanje kritike ili neslaganja, jeste “još govora”. Imenovanje i izlaganje napadača javnoj osudi može da bude veoma korisno iz više razloga. Osoba koja je preživela napad vraća osećaj kontrole nad situacijom i pomaže drugima koji prolaze kroz slično iskustvo. Takođe, šira javnost se upoznaje sa društvenim problemom, bolje razume posledice napada i označava nasilna ponašanja kao nepoželjna. S druge strane, treba voditi računa o tome da se napadaču ne omogući da preuzme pažnju javnosti za svojih “pet minuta slave” i izlazak iz obične anonimnosti, što je neretko i glavni motiv napada. Poželjno je fokus držati na svom doživljaju napada, društvenim posledicama onlajn nasilja i efikasnim merama zaštite. 

U vreme pandemije, kritičko izveštavanje o radu vlade i zdravstvenih službi, pa čak i nezgodna novinarska pitanja, postali su nepoželjni u mnogim zemljama regiona. Da nisu opasna po javni interes, bila bi zabavna sva dovitljiva rešenja vlasti da izvrše pritisak, a izbegnu optužbe za cenzuru. https://balkaninsight.com/2020/07/03/pandemic-worsens-crisis-for-media-in-central-eastern-europe/

Ukoliko si novinar/ka, pa čak i ako nisi član profesionalnih udruženja, uvek je moguće prijaviti nasilje i zatražiti razgovor sa kolegama i pravnicima koji pružaju pomoć i savet o daljim koracima. Bez obzira da li ćeš prijaviti napad policiji, što bi uvek trebao da bude slučaj, svakako prijavi incident profesionalnom udruženju. Osim što udruženja vode računa o ukupnom broju slučajeva, u mogućnosti su da kroz svoju saradnju sa institucijama i javnim zastupanjem ukažu na učestalost određenih pojava. Udruženje takođe može da pruži različite oblike podrške koja može da izostane u kolektivu ili u okruženju. 

Neke građanske organizacije su specijalizovane za pitanja bezbednosti novinara i digitalnu bezbednost uopšte, pa bi i to mogao biti dobar put da se dođe do dodatnih informacija i saveta u vezi sa napadom i daljim koracima. Mnoge međunarodne insitucije bave se problemom bezbednosti novinara i aktivista za ljudska prava: Savet Evrope / Platforma za bezbednost novinara, OEBS Misija u Beogradu, OEBS Kancelarija za slobodu medija, UNESCO programi za bezbednost novinara. U slučaju kada izostane podrška državnih institucija, kolega, zajednice ili šire javnosti, ili kada je potrebna dodatna podrška, ove organizacije svojim javnim zastupanjem i pritiskom na državne organe podstiču rešavanje incidenata.

Različite organizacije pružaju programe pravne ili finansijske pomoći i podrške - pomoć u pravnom zastupanju Medijskog pravnog centra u Londonu ili Free Press Unlimited koji takođe pružaju i finansijsku pomoć u urgentnim situacijama. Konačno, ukoliko se intenzitet napada ne smanjuje, ove organizacije mogu pomoći i da se osoba izmesti van zemlje na neko vreme, dok se situacija ne smiri. 

Taktika Podrška Novinar/ka Mediji Javni funkcioner Inovativna strategija Udruženja

PRITISCI NA SLOBODU GOVORA

Teško je nabrojati sve moguće oblike pritisaka na slobodu govora u onlajn okruženju. Jedno je sigurno, svako ko je na svojoj koži osetio taj pritisak, može nepogrešivo da ga prepozna i navede njegove posledice. Tu spadaju mešanje u rad medija tokom javnih nastupa, komentarisanje, izrugivanje, etiketiranje, ali i drugi oblici otvorenog i indirektnog targetiranja. Taj pritisak retko prelazi granice dopuštenog, ali budući da su mu na meti novinari i aktivisti, izaziva ozbiljne distorzije u javnom prostoru.

Iako nanosi štetu javnoj diskusiji i slobodi medija, vrlo je teško prevesti ove izraze u krivična dela ili odrediti tačan oblik štete koju trpi pojedinac. U svojoj ukupnosti, pritisak možda može da dosegne prag koji omogućava pravnu intervenciju, ali pravni sistem reaguje samo na pojedinačne, a ne kolektivne slučajeve. 

Nezavisna tela, a pre svega Ombudsman za zaštitu prava gradana može da sprovodi istrage i opomene državne funkcionere i javne ličnosti koje vrše pritisak na medije i crtaju im mete.
 

Digitalna higijena Enkripcija Taktika Podrška Novinar/ka Mediji

PRETNJE

Ugrožavanje fizičke i emotivne sigurnosti i spokojstva pozivanjem na nasilje, ubistvo, linč određene osobe ili čitave grupe, kao i pretnjama silovanjem i drugim oblicima rodno zasnovanog nasilja.
 

Pretnja je ozbiljna vrsta napada i ne treba čekati na njenu moguću realizaciju, već svaku pretnju treba dokumentovati i prijaviti policiji i tužilaštvu. 

Kako pretnja ima za posledicu ugrožavavanje sigurnosti, član 138 Krivičnog zakona koji to zabranjuje dobar je pravni osnov zaštite. 

U ovom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze  i podneš krivičnu prijavu. Ako si novinarka/novinar, za ovo delo je predviđena oštrija kazna.

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Prijavi pretnje policiji, platformi, poslodavcu i dokumentuj ih .

Napravi svoju mrežu podrške koja će preuzeti proces monitoringa, dokumentovanja i prijavljivanja.

Zaštiti sebe - napravi pauzu od mreža ako to posao dozvoljava i ne izlaži se diskusijama koje mogu dodatno da te ugroze.

Pre svega osiguraj svoju fizičku bezbednost i ako misliš da napad sa interneta može da pređe u fizički, odmah pozovi policiju! 

Digitalni dokazi Lozinka Autentifikacija Rezervni nalog Telefon/Tablet Malver Prijava platformi Sigurnost Seksualno uznemiravanje Novinar/ka Strah Mediji Računar/Laptop Krivična prijava

LAŽNO OPTUŽIVANJE

Odnos društvene moći daje specifičnu težinu neistinama koje podrivaju kredibilitet osobe na meti ovakvih napada.   
 

Ovaj vid napada može se smatrati vrstom pritiska na slobodu izražavanja, pa je teško očekivati da će krivična zaštita u takvom slučaju biti moguća. Ali ako zbog lažnog optuživanja dođe do ugrožavanja sigurnosti - onda se može zahtevati zaštita na osnovu člana 138 Krivičnog zakonika. U tom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze i podneš krivičnu prijavu. Naročito ako si novinarka/novinar, za šta je predviđena oštrija kazna.

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Takođe, za pretrpljenu štetu u vidu narušavanja ugleda i dostojanstva, može se zahtevati naknada štete u parničnom postpuku koji se pokreće tužbom uz navođenje imena učionioca, dokaza da je lažna optužba zaista dovela do narušavanja reputacije i drugih posledica.

Zapiši kako i na koji način optuživanje nanosi štetu. Ako je informacija objavljena na internet stranici medija, zahtevaj njeno uklanjanje.

Ukoliko je rasprostranjeno, probaj da iskoristiš pomoć prijatelja i kolega da podnose prijave platformama i medijima na čijim stranama je informacija dostupna. 

Odluči da li želiš da objaviš javni odgovor i stav u vezi sa optužbama i pripremi se na moguću reakciju različitih grupa i onlajn korisnika na tvoju objavu, kroz procenu rizika.

 

Šteta Prijava platformi Reputacija Taktika Podrška Mediji Krivična prijava

FLEJMOVANJE

Vrsta ponašanja tipična za stare forume, računa na izazivanje negativne reakcije uvredama, psovkama, nabusitim tonom, sa ciljem da uzruja metu i uvuče je u raspravu u kojoj gubi dostojanstvo i kredibilitet.
 

Ova vrsta napada podrazumeva više radnji koje mogu da se povežu sa različitim krivičnim delima. Na primer, pretnje se mogu povezati sa Ugrožavanjem sigurnosti, iz člana 138 Krivičnog zakona. U ovom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze i podneš krivičnu prijavu. Naročito, ako si novinarka/novinar. 

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Uvrede su takođe sancionisane, ali za to je potrebno da samostalno podneseš krivičnu prijavu navodeći ime počinioca.

Flejmovanje obično podrazumeva veliki broj anonimnih poruka, što otežava sudski postupak i zaštitu.

Za početak, fizička bezbednost je najbitnija. Nakon toga, bitno je isključiti lokacije na aplikacijama na kojima je ta opcija uključena, a pre svega Guglove mape. Zbog svoje opake prirode, flejming je sličan uznemiravanju, pa se pored dokumentovanja  savetuje da se o tome razgovara sa prijateljima, porodicom i partnerom. Ako je flejming fokusiran na posao koji radiš, razgovaraj sa poslodavcem i kolegama. Svi zajedno treba da dođete do rešenja koje ti najviše odgovara. Zbog jakog intenziteta i dužeg perioda, ponekad je i kratak odmor od posla takode dobar način da se posledice preduprede.

Reputacija Taktika Podrška Novinar/ka Mediji Krivična prijava