Pretraga


Tagovi Reputacija x Ra��unar/Laptop x Browser x

UVREDE I OMALOVAŽAVANJE

Pogrdne reči, psovke i omalovažavanje usmerene su na dostojanstvo, ugled i reputaciju ličnosti. Slike, video zapisi, gifovi i mimovi mogu biti jednako uvredljivi kao i pisane reči.

Svako ima svoj prag tolerancije, a ni granica između uvrede i oštre kritike nije uvek jasna. 

Javne ličnosti, a naročito političari moraju da trpe viši nivo kritike. S druge strane, novinari i aktivisti imaju šire pravo da svojim radom šokiraju, uznemire, pa čak i uvrede javnost, ako je to u interesu opšteg dobra.

Novinarke, poznate aktivistkinje i političarke mnogo su više izložene uvredama i omalovažavanju nego njihove kolege. Sramoćenje na osnovu rodnih stereotipa ili fizičkog izgleda često služi kao sredstvo ućutkavanja, pa ova vrsta verbalnog nasilja dobija sve glasniju osudu. https://twitter.com/UNESCO/status/1140888153928196096

Ukoliko očekuješ napad, nemoj mu se izlagati. Praćenje reakcija na objavljeni sadržaj, izuzev statistike čitanosti ili deljenja, dovodi te u direktan kontakt s napadačem. Prepusti to kolegama i prijateljima.

Ako si novinarka, kod nas postoji inicijativa Novinarke protiv nasilja, koja pruža podršku zasnovanu na empatiji i učenju.

Digitalni dokazi Reputacija Taktika Podrška Novinar/ka Javni funkcioner

OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA

Objavljivanje seksualno eksplicitnog sadržaja bez saglasnosti u cilju omalovažavanja, uznemiravanja, ucene ili izopačene zabave. Bez obzira na cilj, osvetnička pornografija predstavlja teško zadiranje u privatnost i nanosi duboku emotivnu štetu osobi koja je to preživela. 

Čak i kada je osoba dala pristanak da bude snimana, to ne znači da je pristala na distribuciju snimka.

Bez obzira da li je reč o video snimku, fotografiji ili gifu - činjenica da osoba nije dala saglasnost za objavu, dovoljna je da ukaže da je reč o opasnoj formi osvetničke pornografije, jer nasilje nikad nije opravdano. Ukoliko dođe do napada, osloni se na ličnu mrežu podrške u porodici ili među prijateljima, koji razumeju kako se osećaš. Nekima od najbližih možeš privremeno prepustiti svoje naloge na mrežama i proveravanje mejla, uz dogovor da ti prenesu važne i dokumentuju sporne poruke - digitalne dokaze  

Novinarka iz Azerbejdžana je tajno snimana tokom seksualnog odnosa, a zatim je snimak procureo na mreže i medije. Nakon više godina traljave istrage, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je ovim činom povređeno njeno pravo na privatnost, ali i pravo na slobodu izražavanja. To je prvi slučaj ove vrste koji je jasno ukazao na vezu privatnosti i slobode izražavanja.

Digitalni dokazi Digitalna higijena Reputacija Sigurnost Podrška Seksualno uznemiravanje Pornografija Strah

AI MANIPULACIJA SNIMKA (DEEP FAKES)

Hiper-realistična manipulacija video ili audio zapisa, uz pomoć softvera, montira lik ili glas osobe koja se ne nalazi na originalnom snimku. Cilj napada je narušavanje integriteta i dostojanstva ličnosti, širenjem neistina koje je teško uočiti.

Razvoj veštačke inteligencije omogućio je ovu vrstu manipulacije snimka koja se usavršava do perfekcije, što znači da će, bez odgovarajuće tehnologije, biti sve teže demantovati lažirane događaje.

Poverenje u profesionalno novinarstvo dovoljno je uzdrmano širenjem lažnih tekstova. Kako će se mediji, ali i čitavo društvo nositi sa hiper-realističnim lažima, ostaje da se vidi.

https://www.forbes.com/sites/chenxiwang/2019/11/01/deepfakes-revenge-porn-and-the-impact-on-women/?sh=45ed6ff1f53f

Digitalna higijena Šteta Reputacija Taktika

KRAĐA IDENTITETA

Zloupotreba tuđeg identiteta, odnosno tuđih ličnih podataka, predstavlja ozbiljan rizik sa potencijalno teškim posledicama. 

Razne tehnike krađe obuhvataju prosto prikupljanje digitalnih tragova i podataka koje ostavljamo po internetu, ali i curenje podataka, složenije tehničke provale u baze podataka i slično.

Najčešći slučajevi krađe identiteta služe za pljačku, lažno predstavljanje ili prikrivanje krivičnog dela. 

Digitalni dokazi Digitalna higijena Šteta Reputacija Identitet

GOVOR MRŽNJE

Verbalni napadi na osnovu rasne, verske, nacionalne, seksualne, političke, sindikalne i druge pripadnosti i ličnih svojstava, poput uzrasta ili ekonomskog statusa, smatraju se govorom mržnje.

Mada govor mržnje ima pravnu kvalifikaciju fokusiranu na određene zaštićene kategorije, u onlajn prostoru takav napad prevazilazi popisane kategorije, te često targetira osobu po više osnova odjednom. Stoga je važno imati na umu da je govor mržnje svaki napad na osobu zbog njenih karakteristika, položaja ili društvenog statusa. 

Novinar/ka, pa čak i ako nisu članovi profesionalnih udruženja, uvek mogu da prijave nasilje i zatraže razgovor sa kolegama i pravnicima koji pružaju pomoć i savet o daljim koracima. Bez obzira da li ćeš prijaviti napad policiji, što bi uvek trebao da bude slučaj, svakako prijavi incident profesionalnom udruženju. Osim što udruženja vode računa o ukupnom broju slučajeva, u mogućnosti su da kroz svoju saradnju sa institucijama i javnim zastupanjem ukažu na učestalost određenih pojava. Udruženje takođe može da pruži različite oblike podrške koji mogu da izostanu u kolektivu ili u okruženju. Neke građanske organizacije su specijalizovane za pitanja bezbednosti novinara i digitalnu bezbednost uopšte, pa bi i to mogao biti dobar put da se dođe do dodatnih informacija i saveta u vezi sa napadom i daljim koracima.  

Jedna od strategija reakcije na napade čiji je krajnji cilj ućutkavanje kritike ili neslaganja, jeste “još govora”. Imenovanje i izlaganje napadača javnoj osudi može da bude veoma korisno iz više razloga. Osoba koja je preživela napad vraća osećaj kontrole nad situacijom i pomaže drugima koji prolaze kroz slično iskustvo. Takođe, šira javnost se upoznaje sa društvenim problemom, bolje razume posledice napada i označava nasilna ponašanja kao nepoželjna. S druge strane, treba voditi računa o tome da se napadaču ne omogući da preuzme pažnju javnosti za svojih “pet minuta slave” i izlazak iz obične anonimnosti, što je neretko i glavni motiv napada. Poželjno je fokus držati na svom doživljaju napada, društvenim posledicama onlajn nasilja i efikasnim merama zaštite. 

Ako si novinarka, kod nas postoji inicijativa Novinarke protiv nasilja, koja pruža podršku zasnovanu na empatiji i učenju.


 

Reputacija Podrška Novinar/ka Pritisak Inovativna strategija Udruženja

LAŽNO OPTUŽIVANJE

Lažne optužbe jesu jedan oblik pritiska, ali ukoliko je napad orkestriran i traje duži vremenski period može ozbiljno da zagadi javni prostor i diskusiju, dok se osoba žigoše i marginalizuje.

Odnos društvene moći i nejednakosti daje specifičnu težinu neistinama koje podrivaju kredibilitet osobe na meti ovakvih napada.  

Ako si novinarka, kod nas postoji inicijativa Novinarke protiv nasilja, koja pruža podršku zasnovanu na empatiji i učenju.

Reputacija Taktika Novinar/ka Pritisak

UPAD NA GUGL

Ciljano podešavanje netačnih i zlonamernih informacija na pretraživaču ili sajtovima, tako da ljudi koji pretražuju nečije ime ili naziv odmah nailaze na zlonameran sadržaj, kojim se narušava dostojanstvo i ugled osobe. 

Masovni koordinisani zahtevi za pretragu netačne i zlonamerne informacije, navešće pretraživač poput Gugla da indeksira takav upit kao bitan i pomeri ga u vrh rezultata pretrage. 

Supruga tadašnjeg predsednika Nemačke tužila je Gugl 2012. godine, zato što je algoritam za samodovršavanje upita pokazivao glasine da je ona nekad bila seksualna radnica. 

Digitalna higijena Brauzer Šteta Reputacija

DOKSOVANJE

Objava privatnih informacija kao što su adresa, porodične prilike, broj kreditne kartice, datum rođenja, ili slično, na jednoj ili više onlajn platformi - pa čak i u komentarima na nepovezani video ili tekst.            

Sama objava informacija ne mora da dovede do posledice, da neko iskoristi kreditnu karticu ili zaista zazvoni na vrata, ali sama činjenica da je ta informacija dostupna svima i zauvek  - jer internet sve pamti - jasan je oblik zastrašivanja i uznemiravanja. 

Bitno je da prijaviš napad: postoji šansa da prijava zaustavi nasilje, da podaci budu uklonjeni, a nalog napadača blokiran . Takođe, prijava je jedna vrsta dokumentovanja  napada, što može da posluži ukoliko dođe do sudskog postupka ili policijske istrage. U slučaju potrebe, prijatelji i porodica mogu da preuzmu prijavljivanje i komunikaciju sa platformama. 

U svakom slučaju najbitnije je voditi računa o sebi i poštovati svoja osećanja, makar to značilo ležanje u krevetu sa ćebetom preko glave.

Dobro je udaljiti se privremeno od društvenih mreža, mada to danas može biti teško izvodljivo. Pokušaj bar na neko vreme da ograničiš svoje prisustvo na mrežama, ili da pređeš u zatvorene grupe sa osobama od poverenja. Ako je moguće, zatraži od poslodavca pristup psiholozima i terapeutima, naročito ako napad traje duže vremena ili ako je intenzivan.

Ako si novinarka, kod nas postoji inicijativa Novinarke protiv nasilja, koja pruža podršku zasnovanu na empatiji i učenju.

Pogledaj Online SoS o dodatnim mogućnostima zaštite.

Digitalni dokazi Digitalna higijena Uznemiravanje Reputacija Sigurnost Seksualno uznemiravanje Novinar/ka Identitet

UVREDE I OMALOVAŽAVANJE

Pogrdne reči, psovke i omalovažavanje usmerene su na dostojanstvo, ugled i reputaciju ličnosti. Slike, video zapisi, gifovi i mimovi mogu biti jednako uvredljivi kao i pisane reči.

Krivična prijava, uz objašnjenje kako je do napada došlo i citiranje uvredljivih izraza, idealno uz snimak ekrana ili odštampane dokaze podnosi se policiji. Bitno je navesti da je reč o članu 170 Krivičnog zakonika. Ceo postupak, kao i utvrđivanje identiteta napadača, oslanja se na osobu koja je pod napadom, zbog toga što se ovaj postupak vodi po privatnoj krivičnoj tužbi.

SAVET: Nemoj da odgovaraš na napade, jer to u postupku može povući kontra-tužbu.

Proceni da li je pametno da se upuštaš u postupak, jer uvreda nekad može da bude malo oštrija kritika ili loša šala: ako i sud tako proceni, postupak neće biti završen u tvoju korist.

Takođe, ako znaš ko stoji iza uvrede, možeš zahtevati naknadu štete pred sudom u parničnom postupku. Ovaj postupak se pokreće tužbom, policija ne učestvuje u njemu uopšte, a ako sud utvrdi da je došlo do uvrede, određuje se novčana satisfakcija tj. određeni novčani iznos na ime obeštećenja.

Procena rizika je dobra taktika da se utvrdi od koga, kada i zbog čega može doći do napada. Na primer, ako objaviš tekst o osetljivoj temi koja je već izazivala jake reakcije, lako ćeš pretpostaviti kome to može da smeta.  Bitno je da ne oguglaš na uvrede, da ne postanu normalna vizija stvarnosti i da civilizovano odvratiš takve korisnike, ili da ih ignorišeš. 

Odaberi samo onu taktiku koja tebi neće uneti nemir i izazvati štetu. 

Dokumentuj napade ili zamoli porodicu, prijatelje, partnera da to učine za tebe.

Nauči više o digitalnoj bezbednosti i mehanizmima bar delimične zaštite na društvenim mrežama.

Digitalni dokazi Prijava platformi Blokiranje korisnika Reputacija Taktika Krivična prijava

OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA

Objavljivanje seksualno eksplicitnog sadržaja bez saglasnosti u cilju omalovažavanja, uznemiravanja, ucene ili izopačene zabave. Bez obzira na cilj, osvetnička pornografija predstavlja teško zadiranje u privatnost i nanosi duboku emotivnu štetu osobi koja je to preživela. 

Ovo je napad koji nikako ne bi smeo da prođe bez prijave policiji i tužilaštvu. U obzir dolazi nekoliko krivičnih dela.

Da bi tužilac pokrenuo postupak na osnovu polnog uznemiravanja (čl.182b Krivičnog zakona), moraš da podneseš predlog. To znači da ne samo da mora da se obavesti policija i tužilaštvo, već mora izričito da se zahteva pokretanje postupka.

SAVET: Zahtevaj pokretanje postupka, jer su sudovi bitan stub zaštite od ovog oblika napada.

Neovlašćeno prisluškivanje i snimanje (čl.143), neovlašćeno fotografisanje (čl.144), neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka (čl.145) iz Krivičnog zakonika. Ova dela pokrivaju i samo snimanje, dakle ne mora da dođe do šerovanja na mrežama. Potrebna je privatna tužba koja mora da sadrži ime učinioca, kao i što više detalja, informacija i dokaza (gde se nalaze snimci, gde je bila kamera, itd).

Najbitnija je tvoja fizička bezbednost! 

Ako je napadač u tvojoj neposrednoj blizini, prijavi policiji i zahtevaj od suda izdavanje hitne mere neprilaženja.

Pre nego što odlučiš da obrišeš snimak, komentare, pretnje i slično, snimi ih jer su oni od suštinskog značaja za sudski postupak. 

Posavetuj se sa nevladinim organizacijama, ženskim mrežama i zajedno odaberite najbolju strategiju zaštite.

Prijavi ove snimke platformama i upoznaj se sa procedurama za skidanje nedozvoljenog sadržaja: Facebook ili ostale mreže.

I zapamti, čak i ako si dala pristanak da budeš snimana, to ne znači da si dala pristanak na deljenje po mrežama i nisi kriva za to što ti se dešava. 

Ako misliš da napad sa interneta može da pređe u fizički, odmah pozovi policiju.

Lozinka Autentifikacija Rezervni nalog Digitalna higijena Telefon/Tablet Enkripcija Lokacija Prijava platformi Reputacija Sigurnost Podrška Seksualno uznemiravanje Pornografija Računar/Laptop Krivična prijava

AI MANIPULACIJA SNIMKA (DEEP FAKES)

Hiper-realistična manipulacija video ili audio zapisa, uz pomoć softvera, montira lik ili glas osobe koja se ne nalazi na originalnom snimku. Cilj napada je narušavanje integriteta i dostojanstva ličnosti, širenjem neistina koje je teško uočiti.

Ali ako je neko napravio video ili fotografiju zbog koje trpiš određenu štetu kroz uvredljivi prikaz ili lažne predstave o tebi, ili je nastupila finansijska šteta, ako na primer neko lažira tvoj glas ili druge biometrijske podatke i tako sebi omogući pristup tvom novcu, postoji mogućnost da zahtevaš naknadu štete. Ako je u pitanju finansijski gubitak, onda u parničnom postupku tužbom tražiš da ti se vrati novac. Ako je došlo do uvrede ili nekog sličnog nanošenja psihičkog bola ili rušenja reputacije, onda se podnosi zahtev, u istom postupku, ali za naknadu nematerijalne štete. U oba slučaja mora se znati ko stoji iza lažiranog snimka.

Bitno je prepoznati ovu vrstu manipulisanja sadržaja i ne nasedati (čuveni primer: direktor Fejsbuka). Neki znaci lažiranja snimka su smešni/neprirodni pokreti, statičan pogled bez treptanja, usta koja se malo pomeraju tokom govora.

Rizik se smanjuje kontrolom svojih digitalnih tragova, ograničenim deljenjem svojih biometrijskih podataka kao što su slike, video i audio snimci.

Šteta Prijava platformi Reputacija

GOVOR MRŽNJE

Verbalni napadi na osnovu rasne, verske, nacionalne, seksualne, političke, sindikalne i druge pripadnosti i ličnih svojstava, poput uzrasta ili ekonomskog statusa, smatraju se govorom mržnje.

Iako još nema opšte prihvaćene definicije govora mržnje, Krivični zakonik predviđa različite elemente zaštite.

Kroz član 317 Krivičnog zakonika (Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti) kažnjava se govor mržnje prema narodima i etničkim zajednicama u Srbiji, dok se kroz član 387 sankcioniše rasna i druga diskriminacija na osnovu rase, boje  kože, verske pripadnosti, nacionalnosti, etničkog porekla ili nekog drugog ličnog svojstva. Ovim članom zabranjeno je i širenje i podstrekavanje mržnje, diskriminaciju ili nasilje, protiv bilo kojeg lica ili grupe llica koja se zalažu za ravnopravnost i toleranciju, kao i širenje kroz novine, onlajn kanale komunikacije ideja i teorija zavere koje imaju za cilj govor mržnje i diskriminaciju.

Ovakav govor je svakako zabranjen i medijskim zakonom, odnosno medij može biti kažnjen za govor mržnje u parničnom postupku.

SAVET: Podnesii krivičnu prijavu i zahtevaj od policije i tužilaštva da sprovedu istragu. 

Osim dokumentovanja  , prijavi govor mržnje platformama koje u svojim Uslovima korišćenja to izričito zabranjuju. Ukoliko je govor mržnje sadržan na onlajn stranicama medija ili internet portalima, može se zahtevati da se sadržaj ukloni tako što se prijava pošalje samom mediju putem mejla, ili nekim drugim sistemom. 

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti takođe može pokrenuti parnični postupak radi zaštite ili sam sprovesti istragu. Postupak se pokreće pisanim zahtevom, a Poverenik ima 90 dana da donese odluku i izrekne neku od mera, kao što su nalog za izvinjenje, objavljivanje mišljenja, naredba o uzdržavanju i prestanku govora mržnje.

Prijava platformi Reputacija Taktika Sigurnost Krivična prijava

KRAÐA IDENTITETA

Zloupotreba tuđeg identiteta, odnosno tuđih ličnih podataka predstavlja ozbiljan rizik sa potencijalno teškim posledicama. Bilo da je na meti osoba čiji su lični podaci zloupotrebljeni, ili neko treći, šteta može biti nesaglediva.
 

Zbog kompleksnosti i različitih vidova ispoljavanja ove vrste napada, teško je odrediti koji oblici krivične zaštite mogu doći u obzir. Na primer, ako je izvršena prevara korišćenjem tuđeg kompjutera, može se podneti krivična prijava na osnovu člana 301 (Računarska prevara) Krivičnog zakona, ukoliko je to dovelo do imovinske koristi za počinioca. Proces na osnovu neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka iz člana 146 pokreće se privatnom tužbom, pa je neophodno znati identitet počinioca.

Ako je osoba izložena ovom napadu pretpela štetu u vidu psihičkog bola i narušavanja ugleda i dostojanstva, može zahtevati naknadu štete u parničnom postpuku koji se pokreće tužbom uz navođenje imena učionioca, dokaza da je manipulacija zaista izazvala nemir i druge posledice.

Krađa identiteta najčešće je povezana sa finansijskim malverzacijama i onlajn krađom. Na raspolaganju su ti različiti vidovi digitalne zaštite: ograniči iznos koji se može podići sa tvojih računa, koristi  sistem dvostruke autentifikacije  u onlajn bankarstvu, uništi svoje nevažeće kartice.

Kad se zloupotreba tuđeg identiteta desi, najbitnije je što pre prijaviti incident policiji i ugasiti ili privremeno blokirati naloge i usluge otvorene pod tim imenom. Blagovremena procena rizika i digitalna higijena su značajna sredstva prevencije.

Digitalni dokazi Lozinka Autentifikacija Rezervni nalog Telefon/Tablet Šteta Reputacija Identitet Sajber kriminal Korisnički nalog Računar/Laptop Povraćaj pristupa Povraćaj sistema Krivična prijava

LAŽNO OPTUŽIVANJE

Odnos društvene moći daje specifičnu težinu neistinama koje podrivaju kredibilitet osobe na meti ovakvih napada.   
 

Ovaj vid napada može se smatrati vrstom pritiska na slobodu izražavanja, pa je teško očekivati da će krivična zaštita u takvom slučaju biti moguća. Ali ako zbog lažnog optuživanja dođe do ugrožavanja sigurnosti - onda se može zahtevati zaštita na osnovu člana 138 Krivičnog zakonika. U tom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze i podneš krivičnu prijavu. Naročito ako si novinarka/novinar, za šta je predviđena oštrija kazna.

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Takođe, za pretrpljenu štetu u vidu narušavanja ugleda i dostojanstva, može se zahtevati naknada štete u parničnom postpuku koji se pokreće tužbom uz navođenje imena učionioca, dokaza da je lažna optužba zaista dovela do narušavanja reputacije i drugih posledica.

Zapiši kako i na koji način optuživanje nanosi štetu. Ako je informacija objavljena na internet stranici medija, zahtevaj njeno uklanjanje.

Ukoliko je rasprostranjeno, probaj da iskoristiš pomoć prijatelja i kolega da podnose prijave platformama i medijima na čijim stranama je informacija dostupna. 

Odluči da li želiš da objaviš javni odgovor i stav u vezi sa optužbama i pripremi se na moguću reakciju različitih grupa i onlajn korisnika na tvoju objavu, kroz procenu rizika.

 

Šteta Prijava platformi Reputacija Taktika Podrška Mediji Krivična prijava

FLEJMOVANJE

Vrsta ponašanja tipična za stare forume, računa na izazivanje negativne reakcije uvredama, psovkama, nabusitim tonom, sa ciljem da uzruja metu i uvuče je u raspravu u kojoj gubi dostojanstvo i kredibilitet.
 

Ova vrsta napada podrazumeva više radnji koje mogu da se povežu sa različitim krivičnim delima. Na primer, pretnje se mogu povezati sa Ugrožavanjem sigurnosti, iz člana 138 Krivičnog zakona. U ovom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze i podneš krivičnu prijavu. Naročito, ako si novinarka/novinar. 

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Uvrede su takođe sancionisane, ali za to je potrebno da samostalno podneseš krivičnu prijavu navodeći ime počinioca.

Flejmovanje obično podrazumeva veliki broj anonimnih poruka, što otežava sudski postupak i zaštitu.

Za početak, fizička bezbednost je najbitnija. Nakon toga, bitno je isključiti lokacije na aplikacijama na kojima je ta opcija uključena, a pre svega Guglove mape. Zbog svoje opake prirode, flejming je sličan uznemiravanju, pa se pored dokumentovanja  savetuje da se o tome razgovara sa prijateljima, porodicom i partnerom. Ako je flejming fokusiran na posao koji radiš, razgovaraj sa poslodavcem i kolegama. Svi zajedno treba da dođete do rešenja koje ti najviše odgovara. Zbog jakog intenziteta i dužeg perioda, ponekad je i kratak odmor od posla takode dobar način da se posledice preduprede.

Reputacija Taktika Podrška Novinar/ka Mediji Krivična prijava

UPAD NA GUGL

Ciljano podešavanje netačnih i zlonamernih informacija na pretraživaču ili sajtovima, tako da ljudi koji pretražuju nečije ime ili naziv odmah nailaze na zlonameran sadržaj kojim se narušava dostojanstvo i ugled osobe. 
 

Krivični sistem zaštite ne predviđa eksplicitno ovo delo. Tehnički gledano upad na Gugl ne podrazumeva zloupotrebu tuđih podataka, nego pretraživača. Ipak, u zavisnosti od okolnosti slučaja, moguće je napad povezati sa članom 302  (Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka) Krivičnog zakona, kada će biti potrebno da se podnese krivična prijava, zajedno sa svim dokazima  (snimak ekrana prilikom pretrage , izlistanih rezultata, analiza optimizacije rezultata, i slično). 

Ako je usled ovog incidenta osoba pretrpela štetu u vidu narušavanja ugleda, reputacije, uvrede ili duševne boli, a zna ko stoji iza ovog napada, može podneti i tužbu za naknadu štete u parničnom postupku.

Svako može iskoristiti alate i tehničke mogućnosti da utiče na rezultate pretrage, pa je teško efikasno odbraniti se ili sprečiti ovaj napad. 

Na primer, ekstenzija Google Meet Bomb Guard omogućava organizacijama koje koriste Google Meet da blokiraju sve “nepozvane” učesnike i generičke gmail naloge. 

Takođe, pogledaj različite ekstenzije za pretraživač  koje mogu biti korisne za prevenciju napada.

Digitalni dokazi Digitalna higijena Brauzer Šteta Prijava platformi Reputacija

DOKSOVANJE

Objava privatnih informacija kao što su adresa, porodične prilike, broj kreditne kartice, datum rođenja, ili slično, na jednoj ili više onlajn platformi - pa čak i u komentarima na nepovezani video ili tekst.

Bez obzira da li je neko zaista iskoristio podatke, doksovanje su može smatrati otvorenim pozivom na napad. S toga, u obzir dolazi ugrožavanje sigurnosti, iz člana 138 Krivičnog zakona. U tom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze  i podneš krivičnu prijavu. Naročito, ako si novinarka/novinar. 

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Takođe, neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka iz člana 146 govori Krivičnog zakona o “saopštavanju” i upotrebi podataka za “koje nisu namenjeni” što se može povezati sa doksovanjem. 

U svakom slučaju, zabeleži sva mesta na kojima su podaci, dokumentuj i prijavi policiji.

Odmah prijavi neovlašćenu objavu ličnih podataka platformama na kojima su objavljeni, ali i policiji. Zahtevaj hitnu reakciju, insistiraj. Brza i efikasna reakcija je od ključnog značaja za sprečavanje nekontrolisanog širenja ličnih podataka po internetu.

Isključi lokaciju na telefonu i aplikacijama koje skupljaju te i slične podatke.

Sačuvaj kontrolu nad svojim nalozima, ograničavaj pristup svojim profilima, uspostavi dvostepenu autentifikaciju  , itd. 

Razgovaraj sa bliskim osobama, poslodavcem i kolegama, i insistiraj kod policije da kroz saradnju sa platformama uklone podatke, ako to tebi ne pođe za rukom kroz opciju prijave platformi.

Obriši ostale informacije o sebi koje slobodno lutaju onlajn, uz pomoć alata Deleteme .

Ako misliš da napad sa interneta može da pređe u fizički, odmah pozovi policiju.

Digitalni dokazi Lozinka Rezervni nalog Digitalna higijena Telefon/Tablet Lokacija Prijava platformi Curenje podataka Reputacija Sigurnost Seksualno uznemiravanje Identitet Korisnički nalog Računar/Laptop Krivična prijava