Pretraga


Tagovi Šteta x Ra��unar/Laptop x Reputacija x

AI MANIPULACIJA SNIMKA (DEEP FAKES)

Hiper-realistična manipulacija video ili audio zapisa, uz pomoć softvera, montira lik ili glas osobe koja se ne nalazi na originalnom snimku. Cilj napada je narušavanje integriteta i dostojanstva ličnosti, širenjem neistina koje je teško uočiti.

Razvoj veštačke inteligencije omogućio je ovu vrstu manipulacije snimka koja se usavršava do perfekcije, što znači da će, bez odgovarajuće tehnologije, biti sve teže demantovati lažirane događaje.

Poverenje u profesionalno novinarstvo dovoljno je uzdrmano širenjem lažnih tekstova. Kako će se mediji, ali i čitavo društvo nositi sa hiper-realističnim lažima, ostaje da se vidi.

https://www.forbes.com/sites/chenxiwang/2019/11/01/deepfakes-revenge-porn-and-the-impact-on-women/?sh=45ed6ff1f53f

Digitalna higijena Šteta Reputacija Taktika

KRAĐA IDENTITETA

Zloupotreba tuđeg identiteta, odnosno tuđih ličnih podataka, predstavlja ozbiljan rizik sa potencijalno teškim posledicama. 

Razne tehnike krađe obuhvataju prosto prikupljanje digitalnih tragova i podataka koje ostavljamo po internetu, ali i curenje podataka, složenije tehničke provale u baze podataka i slično.

Najčešći slučajevi krađe identiteta služe za pljačku, lažno predstavljanje ili prikrivanje krivičnog dela. 

Digitalni dokazi Digitalna higijena Šteta Reputacija Identitet

UPAD NA GUGL

Ciljano podešavanje netačnih i zlonamernih informacija na pretraživaču ili sajtovima, tako da ljudi koji pretražuju nečije ime ili naziv odmah nailaze na zlonameran sadržaj, kojim se narušava dostojanstvo i ugled osobe. 

Masovni koordinisani zahtevi za pretragu netačne i zlonamerne informacije, navešće pretraživač poput Gugla da indeksira takav upit kao bitan i pomeri ga u vrh rezultata pretrage. 

Supruga tadašnjeg predsednika Nemačke tužila je Gugl 2012. godine, zato što je algoritam za samodovršavanje upita pokazivao glasine da je ona nekad bila seksualna radnica. 

Digitalna higijena Brauzer Šteta Reputacija

AI MANIPULACIJA SNIMKA (DEEP FAKES)

Hiper-realistična manipulacija video ili audio zapisa, uz pomoć softvera, montira lik ili glas osobe koja se ne nalazi na originalnom snimku. Cilj napada je narušavanje integriteta i dostojanstva ličnosti, širenjem neistina koje je teško uočiti.

Ali ako je neko napravio video ili fotografiju zbog koje trpiš određenu štetu kroz uvredljivi prikaz ili lažne predstave o tebi, ili je nastupila finansijska šteta, ako na primer neko lažira tvoj glas ili druge biometrijske podatke i tako sebi omogući pristup tvom novcu, postoji mogućnost da zahtevaš naknadu štete. Ako je u pitanju finansijski gubitak, onda u parničnom postupku tužbom tražiš da ti se vrati novac. Ako je došlo do uvrede ili nekog sličnog nanošenja psihičkog bola ili rušenja reputacije, onda se podnosi zahtev, u istom postupku, ali za naknadu nematerijalne štete. U oba slučaja mora se znati ko stoji iza lažiranog snimka.

Bitno je prepoznati ovu vrstu manipulisanja sadržaja i ne nasedati (čuveni primer: direktor Fejsbuka). Neki znaci lažiranja snimka su smešni/neprirodni pokreti, statičan pogled bez treptanja, usta koja se malo pomeraju tokom govora.

Rizik se smanjuje kontrolom svojih digitalnih tragova, ograničenim deljenjem svojih biometrijskih podataka kao što su slike, video i audio snimci.

Šteta Prijava platformi Reputacija

KRAÐA IDENTITETA

Zloupotreba tuđeg identiteta, odnosno tuđih ličnih podataka predstavlja ozbiljan rizik sa potencijalno teškim posledicama. Bilo da je na meti osoba čiji su lični podaci zloupotrebljeni, ili neko treći, šteta može biti nesaglediva.
 

Zbog kompleksnosti i različitih vidova ispoljavanja ove vrste napada, teško je odrediti koji oblici krivične zaštite mogu doći u obzir. Na primer, ako je izvršena prevara korišćenjem tuđeg kompjutera, može se podneti krivična prijava na osnovu člana 301 (Računarska prevara) Krivičnog zakona, ukoliko je to dovelo do imovinske koristi za počinioca. Proces na osnovu neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka iz člana 146 pokreće se privatnom tužbom, pa je neophodno znati identitet počinioca.

Ako je osoba izložena ovom napadu pretpela štetu u vidu psihičkog bola i narušavanja ugleda i dostojanstva, može zahtevati naknadu štete u parničnom postpuku koji se pokreće tužbom uz navođenje imena učionioca, dokaza da je manipulacija zaista izazvala nemir i druge posledice.

Krađa identiteta najčešće je povezana sa finansijskim malverzacijama i onlajn krađom. Na raspolaganju su ti različiti vidovi digitalne zaštite: ograniči iznos koji se može podići sa tvojih računa, koristi  sistem dvostruke autentifikacije  u onlajn bankarstvu, uništi svoje nevažeće kartice.

Kad se zloupotreba tuđeg identiteta desi, najbitnije je što pre prijaviti incident policiji i ugasiti ili privremeno blokirati naloge i usluge otvorene pod tim imenom. Blagovremena procena rizika i digitalna higijena su značajna sredstva prevencije.

Digitalni dokazi Lozinka Autentifikacija Rezervni nalog Telefon/Tablet Šteta Reputacija Identitet Sajber kriminal Korisnički nalog Računar/Laptop Povraćaj pristupa Povraćaj sistema Krivična prijava

LAŽNO OPTUŽIVANJE

Odnos društvene moći daje specifičnu težinu neistinama koje podrivaju kredibilitet osobe na meti ovakvih napada.   
 

Ovaj vid napada može se smatrati vrstom pritiska na slobodu izražavanja, pa je teško očekivati da će krivična zaštita u takvom slučaju biti moguća. Ali ako zbog lažnog optuživanja dođe do ugrožavanja sigurnosti - onda se može zahtevati zaštita na osnovu člana 138 Krivičnog zakonika. U tom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze i podneš krivičnu prijavu. Naročito ako si novinarka/novinar, za šta je predviđena oštrija kazna.

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Takođe, za pretrpljenu štetu u vidu narušavanja ugleda i dostojanstva, može se zahtevati naknada štete u parničnom postpuku koji se pokreće tužbom uz navođenje imena učionioca, dokaza da je lažna optužba zaista dovela do narušavanja reputacije i drugih posledica.

Zapiši kako i na koji način optuživanje nanosi štetu. Ako je informacija objavljena na internet stranici medija, zahtevaj njeno uklanjanje.

Ukoliko je rasprostranjeno, probaj da iskoristiš pomoć prijatelja i kolega da podnose prijave platformama i medijima na čijim stranama je informacija dostupna. 

Odluči da li želiš da objaviš javni odgovor i stav u vezi sa optužbama i pripremi se na moguću reakciju različitih grupa i onlajn korisnika na tvoju objavu, kroz procenu rizika.

 

Šteta Prijava platformi Reputacija Taktika Podrška Mediji Krivična prijava

UPAD NA GUGL

Ciljano podešavanje netačnih i zlonamernih informacija na pretraživaču ili sajtovima, tako da ljudi koji pretražuju nečije ime ili naziv odmah nailaze na zlonameran sadržaj kojim se narušava dostojanstvo i ugled osobe. 
 

Krivični sistem zaštite ne predviđa eksplicitno ovo delo. Tehnički gledano upad na Gugl ne podrazumeva zloupotrebu tuđih podataka, nego pretraživača. Ipak, u zavisnosti od okolnosti slučaja, moguće je napad povezati sa članom 302  (Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka) Krivičnog zakona, kada će biti potrebno da se podnese krivična prijava, zajedno sa svim dokazima  (snimak ekrana prilikom pretrage , izlistanih rezultata, analiza optimizacije rezultata, i slično). 

Ako je usled ovog incidenta osoba pretrpela štetu u vidu narušavanja ugleda, reputacije, uvrede ili duševne boli, a zna ko stoji iza ovog napada, može podneti i tužbu za naknadu štete u parničnom postupku.

Svako može iskoristiti alate i tehničke mogućnosti da utiče na rezultate pretrage, pa je teško efikasno odbraniti se ili sprečiti ovaj napad. 

Na primer, ekstenzija Google Meet Bomb Guard omogućava organizacijama koje koriste Google Meet da blokiraju sve “nepozvane” učesnike i generičke gmail naloge. 

Takođe, pogledaj različite ekstenzije za pretraživač  koje mogu biti korisne za prevenciju napada.

Digitalni dokazi Digitalna higijena Brauzer Šteta Prijava platformi Reputacija